Piše: Timea Kukla
Online zlostavljanje dece sve više dobija nove oblike, a jedna od zabrinjavajućih taktika koja se koristi je tzv. „Scattergun effect”, odnosno „Efekat sačme”.
Šta je „scattergun“ efekat?
Efekat sačme je kada jedan predator pošalje istu poruku na 100 ili 200 adresa i čeka decu koja će se odazvati. Na ovaj način dolazi do većeg broja dece, odmah uključuje i njihove siblinge u druženje i prikuplja materijal brže i lakše nego kada bi prilazio jednom po jednom detetu.
Zlostavljači šalju generičke poruke poput „Hajde da igramo jednu igru!“ ili „Dokaži da si hrabar“ ili „4 od 5 dece ovo ne mogu da urade!” ciljajući na decu koja će odgovoriti iz radoznalosti ili želje za zabavom. Kada uspostave komunikaciju, oni postepeno „uvlače” dete u zlostavljanje, počevši od bezazlenih zadataka, poput pravljenja smešnih poza ili isprobavanja filtera, da bi ih potom nagovorili na eksplicitnije aktivnosti.
Primeri poruka koje zlostavljači koriste:
- „Super ti je ta poza, ali uopše ne dolazi do izražaja, hajde se fotkaj u kraćoj majici”
- „Te pantalone su baš bezveze, a da probaš jednu fotku bez njih, ne brini, ja ću iseći taj deo da se ne primeti…”
- „Pitaj i tvoju seku da li ume da uradi tu pozu, kladim se da nema pojma! Ako uspe, fotkaj mi dokaz, baš da vidim!”
Deca često ne shvataju ozbiljnost situacije i misle da se radi o bezazlenoj igri ili šali, dok zlostavljači sve snimaju, čuvaju i dalje distribuiraju.
Zašto je „scattergun“ efekat efikasan?
- Brzina i obim: Ova metoda omogućava zlostavljačima da brzo kontaktiraju veliki broj dece, povećavajući šanse da neko odgovori.
- Anonimnost interneta: Zlostavljači koriste platforme poput Snapchat-a, TikTok-a i Instagrama, koje omogućavaju jednostavan i anoniman pristup deci.
- Deca kao laka meta: Deca često nisu svesna da su u opasnosti. Zlostavljači koriste njihove emocionalne slabosti, želju za prihvatanjem ili jednostavno radoznalost.
- Nedostatak roditeljskog nadzora: Deca koja imaju neograničen pristup internetu, bez odgovarajuće edukacije o online bezbednosti, posebno su ranjiva.
Ko su žrtve?
Iako su deca oba pola u opasnosti, istraživanja pokazuju da su devojčice češće mete „scattergun“ efekta, posebno uzrasta između 11 i 13 godina. Ovaj uzrast je specifičan jer deca tada istražuju svoju nezavisnost, identitet i seksualnost, dok su istovremeno izložena online pritiscima i očekivanjima vršnjačke grupe kako treba da izgledaju, šta treba da oblače, ko treba da im se sviđa…
„Scattergun“ efekat predstavlja ozbiljnu pretnju u svetu online zlostavljanja dece, jer koristi prednosti masovne komunikacije i nedostatka svesti kod dece. Borba protiv ove pojave zahteva zajednički napor roditelja, obrazovnih institucija, zakonodavaca i društvenih platformi kako bi se osiguralo da deca budu zaštićena u digitalnom okruženju. Edukacija, otvoren razgovor i adekvatna i pravovremena reakcija na prijavu onlajn nasilja, ključni su za sprečavanje ove vrste zlostavljanja i zaštitu dece od modernih opasnosti na internetu.