Piše: Timea Kukla
Gruming dece: šta je to i kako izgleda?
Ovaj pojam predstavlja zavođenje i zlostavljanje manipulacijom. On je često vrlo prijatan i zabavan za decu, i tako je sa razlogom, jer predator želi da mu dete u potpunosti veruje pre nego što mu zatraži nage fotografije i video snimke.
Kada nas roditelji pitaju: „Kako da znam da moje dete trpi zlostavljanje?“, često očekuju jasne znakove kao što su povlačenje ili depresija. Međutim, analiza slučajeva zlostavljanja pokazuje da deca danas mogu biti žrtva onlajn manipulacije, a da toga nisu ni svesna.
Započinje porukama poput: „Hej, kako si?“, „Super ti je profil“, „Ti si skroz drugačija od drugih“ i „Hoćeš li da se čujemo… Samo minut“. Takvi kontakti danas ne izgledaju sumnjivo – naprotiv, često deluju kao tipična komunikacija među vršnjacima, pa roditeljima sve ovo prolazi ispod radara.

Kako dolazi do zlostavljanja?
Kada osete da su otvarili odnos poverenja, predatori svojim žrtvama predlažu da pošalju svoje fotografije. Običan selfi, zatim „u onoj lepoj haljinici koju imaš” ili „ti i seka zagrljene, vidim da se volite”… Detetu je to zabavno i ne vidi znake upozorenja. Predatori sve češće predlažu live uključenja na TikToku, Instagramu ili Discordu. Dete se uključuje sa drugarima, iz radoznalosti i želje za validacijom.
Još je opasnije, a dešava se češće nego što možete da zamislite, kada predator pošalje link tog lajva drugim predatorima, pa se oni uključe i krenu da ostavljaju komentare poput: „Prelepe ste“ ili „Savršena si, igraj malo“ ili „Pokaži nešto smešno, na primer stavi prst u usta“… Česti su slučajevi, prema izveštaju Internet watch foundation i organizacije Thorn, da se u ovaj tip „igre“ uključe i siblinzi i drugari žrtve.
Dete nema svest da prepozna da je ovde reč o seksualizaciji, već mu ovaj tip komuniciranja deluje kao igra. Ovde je najopasnije to što ono ne oseća da je zlostavljano. Zato roditelji i ne prepoznaju da se dešava nešto neobično. Ne znaju čak ni da se dešava u njihovoj kući, na mestu koje bi trebalo da bude najbezbedije.
Veštačka inteligencija kao alat za zlostavljanje dece
Leto je vreme kada se događa povećan broj zlostavljanja
Raspust je i deca mnogo više vremena provode onlajn. Duže ostaju budna i imaju više slobode i manje nadzora, zato broj zlostavljanja raste. Zvuči zastrašujuće, ali prva reakcija roditelja ne sme da bude da zabrani korišćenje telefoan, računara i tableta.
Kao roditelji, važno je da znate kako se pojedine vrste zlostavljanja manifestuju i na kojim platformama se najčešće dešavaju. Tako ćete moći da započnete razgovor o bezbednosti na internetu.
Onlajn zlostavljanje više ne izgleda kao poruka od nekog čudnog profila bez prijatelja i fotografija za koju svi znamo da treba da je prijavimo ili ignorišemo. To je proces emocionalne manipulacije, pažljivo građen da ne alarmira ni dete, ni roditelje.
Dakle, važno je da na vreme postavite jasne temelje. Započnite otvoren razgovor o tome sa kim i kako se komunicira na internetu, bez pretnji i posramljivanja. Dete mora da se oseća bezbedno u komunikaciji sa vama, da ne oseća strah i da bude slobodno da postavlja pitanja.
Dogovorite se da ne ulazi u live stream sa osobama koje ne poznaje uživo, ma koliko mu ta komunikacija delovala zabavno ili bezopasno.
Detinjstvo nije kao što je nekad bilo, a ni roditeljstvo. Moderno doba je donelo neke nove izazove, koje moramo da prihvatimo. Ne zaboravite: Prvi korak je da budete prisutni. Ne kroz špijuniranje i zabrane, već kroz redovne razgovore, pitanja, kroz uključivanje u onlajn svet. Jer samo roditelj koji je prisutan na pravi način, može da prepozna kada dete sklizne u nešto što mu samo deluje kao igra, a zapravo je početak manipulacije.

