Uloga Dnevnog boravka za decu u sukobu sa zakonom u sprečavanju ranog napuštanja obrazovnog sistema

Piše: Nada Šarac, specijalni pedagog i član Saveta Centra za nestalu i zlostavljanu decu


Rano napuštanje školovanja i/ili neuključivanje u obrazovni proces predstavlja problem koji ima drastične posledice ne samo na individualnom, već i na društvenom i ekonomskom planu i zato nije i ne može da bude samo problem škole i sistema obrazovanja. Praksa je pokazala da napori u okviru samo jednog sistema nisu dovoljni, pogotovo kada se ima u vidu složenost fenomena i njegova multifaktorska uslovljenost kao i činjenica da su posebno ugrožena deca iz ranjivih grupa kao što su deca iz siromašnih porodica, deca romske nacionalnosti koja žive u teškim socio-ekonomskim uslovima, deca sa problemima u ponašanju, koja predstavljaju posebnu grupaciju unutar ove, po mnogim kriterijumima, heterogene grupacije dece i mladih.

Međunarodna iskustva nedvosmisleno potvrđuju da su se kao nedovoljno uspešni pokazali oni pristupi problemu koji su podrazumevali samo sistemske promene i oni koji su implementirani samo i isključivo u školama (Lyche, 2010, str. 29). Upravo integrisani pristup i bliska saradnja najrazličitijih službi na lokalnom nivou i predstavnika svih relevantnih institucija, uz obavezno uključivanje i rad sa roditeljima, predstavlja pristup koji se pokazao kao najdelotvorniji. Posebno značajan doprinos mogu dati organizacije civilnog društva – pružaoci usluga na lokalnom nivou koji u svom delokrugu rada imaju brigu o deci i njihovim porodicama, kakav je slučaj sa Dnevnim boravkom za decu sa problemima u ponašanju i/ili u sukobu sa zakonom.

O terminu

U literaturi se mogu sresti različiti termini sa sličnim ili identičnim značenjem kao i različita određenja istih termina. Na evropskom području često se koristi termin rano napuštanje školovanja (RNŠ)/Early School Leaving (ESL). Međutim, ovaj termin je u fazi menjanja jer sve veći broj autora koristi termin Early leaving from education and training. U suštini se radi o potrebi da se usko shvaćeno školovanje koje podrazumeva tradicionalni institucionalni vid obrazovanja, zameni i ustupi mesto širem pojmu obrazovanja koje podrazumeva i druge, neformalnije i savremenije vidove obrazovanja. Američka terminologija uobičajeno koristi pojam dropout odnosno osipanje. Ono što je važno istaći, to je da se ovi pojmovi mogu odnositi na različite ciljne grupe dece i mladih pa u tom smislu mogu imati i drugačija značenja. 

Važno je objasniti razliku između dva srodna pojma, između ranog napuštanja školovanja (RNŠ) (engl. early school leaving – ESL) i osipanja (engl. dropout).

Rano napuštanje školovanja – Evropska unija je definisala da su osobe koje su rano napustile školu osobe na uzrastu od 18. do 24. godine, koje više nisu u bilo kakvom procesu obrazovanja ili obuka, a nisu stekle diplomu srednje škole u kojoj je školovanje trajalo duže od dve godine. To mogu biti učenici koji su napustili školu pre završetka srednje škole ili oni koji su pohađali određene stručne škole ili obuke za različite zanate, a njihova diploma nije ekvivalentna diplomi završene srednje škole. Odnosno, učenici obuhvaćeni stopom RNŠ su oni koji su prekinuli određeni stepen školovanja pre dobijanja diplome, nisu upisali sledeći nivo školovanja.

Važno je napomenuti da različiti autori prave razliku između šire i uže definicije RNŠ-a. Prema široj definiciji, rano napuštanje školovanja odnosi se na sve one koji zadovoljavaju prethodni kriterijum (nemaju stečene kvalifikacije, bez obzira na to da li su pohađali ili ne srednju školu). Prema užoj definiciji, RNŠ se odnosi samo na onu decu koja su upisala srednju ili osnovnu školu, ali su je napustila.

 Osipanje – Ovaj pojam se odnosi na sve one učenike koji prekidaju svoje školovanje pre sticanja diplome – odnosno pre završetka započetog nivoa školovanja, osnovnog ili srednjeg, ali ne obuhvata onu decu koja se nisu ni upisala u školu niti učenike koji ne nastavljaju školovanje nakon što su završili osnovnoškolski, zakonski obavezni nivo obrazovanja.

Osipanje učenika ne podrazumeva:

  • smanjenje broja učenika usled demografskog pada stanovništva,
  • premeštanje učenika u drugu školu,
  • druge razloge zbog kojih učenik napušta određenu školu, ali nastavlja svoje školovanje.

Kada je reč o zemljama u regionu (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) ne postoji opšteprihvaćena i jedinstvena definicija. Pored već opisanih termina, koriste se izrazi „nepohađanje i napuštanje obrazovanja“, „ napuštanje škole“ i sl. Ono što je ovim zemljama zajedničko to je, između ostalog, da je u skladu sa važećim propisima, osnovno obrazovanje obavezno i besplatno za svu decu dok srednje obrazovanje nije zakonski obavezno.

Na kraju, treba naglasiti da spomenuto različito definisanje fenomena ranog napuštanja obrazovnog procesa može biti vrlo značajno prilikom formulisanja mera za otklanjanje uzroka i ostvarivanje ključnih strateških ciljeva na nivou zajednice, kada je reč o sprečavanju i saniranju pojave. Ako pojam RNŠ uključuje, pored osipanja, i onu decu koja nikada nisu krenula u osnovnu školu ili nisu upisala srednju školu, mere za smanjivanje RNŠ-a moraju biti raznovrsnije nego kada se RNŠ odnosi samo na onu decu koja napuštaju školu. 

U ovom radu je dominantno u upotrebi termin „rano napuštanje škole“ (RNŠ) i uvek sa širim značenjem, dakle, odnose se na decu koja nisu ni uključivana u obrazovni proces kao i na onu koja su bila u njemu pa su ga napustila. 

Faktori rizika i oblasti podrške

Kao što je istaknuto, deca pod rizikom od ranog napuštanja škole su pod uticajem različitih faktora rizika, a najčešće pod uticajem udruženog delovanja većeg broja različitih faktora rizika. Često slični faktori rizika utiču na decu koja su pod rizikom od RNŠ i mogu se prepoznati zajedničke karakteristike okolnosti u kojima ta deca žive i odrastaju. U tom smislu je moguće formulisati opšte intervencije za razvoj individualizovanih planova podrške deci, koje se moraju dalje prilagođavati i obogaćivati, razrađivati i usavršavati u skladu sa specifičnostima svakog pojedinačnog deteta, odnosno potrebama deteta i porodice. Da bi to moglo na valjan način da se uradi, od ključne je važnosti dobro poznavanje ličnosti deteta, okolnosti u kojima živi, problema sa kojima se suočava, ali i snaga i područja rezilijentnosti kojima raspolaže. 

Za svaku grupu, odnosno kombinaciju faktora rizika, moguće je formulisati specifične intervencije, pri čemu treba imati u vidu resurse koji postoje u lokalnoj zajednici i mogućnost da te intervencije realizuju različite ustanove i pružaoci usluga. U skladu sa tim mogućnostima, težnja je stalno unapređivanje i bogaćenje ili uvođenje novih programa i mera podrške. Izuzetno značajan resurs na koji se može računati kada je reč o sprovođenju mera intervencije i kompenzacije, predstavlja nevladin sektor koji se javlja u ulozi pružaoca usluga u zajednici za različite grupacije dece u riziku. Takav je CNZD i novouspostavljena usluga u Novom sadu – Dnevni boravak za decu i mlade sa problemima u ponašanju.

Prilikom kreiranja intervencija i osmišljavanja individualnog plana podrške, važno je znati koje konkretne faktore rizika želimo da umanjimo, neutrališemo ili eliminišemo.  Rezultati istraživanja o razmerama i uzrocima napuštanja obrazovanja ukazuju na dominantno dejstvo sledećih faktora koji uslovljavaju rano napuštanje škole: 

Školski faktori osipanja

Među ključnim školskim faktorima koji dovode do osipanja učenika iz osnovnog (i srednjeg) obrazovanja, izdvojili su se: 

  • kvalitet nastave, odnosno nedovoljno prilagođavanje nastavnog procesa razvojnim i obrazovnim potrebama učenika  
  • neadekvatna podrška učeniku u procesu učenja.
  • različiti oblici vršnjačkog nasilja, zlostavljanja i diskriminacije
  • izostanak ili neuvremenjenost reakcije na vršnjačko nasilje
  • izostanak vršnjačke podrške i izolacija

Faktori rizika koji dolaze iz porodičnog okruženja

Daleko su najbrojniji faktori koji dolaze iz porodičnog (i socijalnog) okruženja, a kao najvažniji su se pokazali:

  • nizak socio-ekonomski status porodice, odnosno siromaštvo
  • nizak nivo obrazovanja roditelja,
  • sezonska priroda posla roditelja koja uslovljava promenu mesta prebivališta
  • poremećeni porodični odnosi (prisustvo hroničnih bolesti, bolesti mentalnog zdravlja, zloupotrebi alkohola ili drugih PAS, nasilje u porodici, zlostavljanje i zanemarivanje dece)
  • nedostatak podrške roditelja

Individualni faktori rizika

  • učestalo izostajanje sa nastave i veliki broj izostanaka (apsentizam),
  • niska postignuća 
  • ponavljanje razreda
  • problemi u ponašanju (različite prirode; agresivno i delinkventno ponašanje) 
  • izostanak motivacije
  • nedostatak zainteresovanosti za školu

Imajući u vidu složenost fenomena RNŠ, svaki pokušaj preciznog definisanja oblasti rada sa detetom predstavlja svojevrsni izazov. Izdvajanje oblasti rada činilo nam se svrsishodnim radi omogućavanja jasnoće planiranja i organizovanja raznovrsnih usluga i aktivnosti s jedne i metoda i tehnika rada s druge strane. Postojanje nekoliko ključnih oblasti usmerava misaoni proces prilikom definisanja ciljeva i omogućava njihovu operacionalizaciju kroz specifične ciljeve određene prema oblastima rada. Svaka oblast polazi od prisustva konkretnih teškoća koje se javljaju kod dece u riziku od RNŠ, i za potrebe ovog rada, izdvojili smo, po našem mišljenju, tri ključne oblasti rada: intervencije direktno usmerene na dete, na porodicu i vršnjačku grupu, uz opasku da je reč o visoko individualizovanom procesu.

U narednom tekstu sledi kratak pregled mogućih oblasti intervencija koje bi trebalo da se nađu u individualnom planu podrške za dete.

Postani član CNZD!

Da li ćeš pomoći ako znaš da možeš? Sada je tvoja prilika – podrži našu misiju i rad učlanjenjem u zajednicu koja okuplja ljude kojima je prioritet bezbedno odrastanje dece u Srbiji.

Bezbedna priča

Posetite zvanični podkast Centra za nestalu i zlostavljanu decu

Budite deo zajednice koja brine o deci!

Prijavom na naš newsletter dobijate pristup vrednim resursima za roditelje i profesionalce koji rade sa decom, i prvi saznajete detalje o događajima koje organizuje Centar.

Uspešno ste upisali Vašu email adresu!