Na Međunarodni dan borbe za ukidanje ropstva koji se svake godine obeležava 2. decembra, Fondacija Tijana Jurić podseća da Srbija nije izuzeta od problema savremenog ropstva i da je, u cilju prevencije, neophodno raditi na intenzivnoj edukaciji stanovništva, naročito školske dece i mladih.
Poseban akcenat Fonacija stavlja na trgovinu ljudima kao jednom od najčešćih oblika svaremenog ropstva.
Prema podacima partnerske organizacije Fondacije Tijana Jurić, Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, tokom 2017. godine primljene su prijave za ukupno 138 osoba ( dece i odraslih) za koje se na osnovu preliminarne identifikacije razvila sumnja da se radi o žrtvama trgovine ljudima. Za 4 osobe su prijave primljene u dva navrata, tako da je ukupan broj primeljnih prijava 142. Od tog broja prijava, u 99 slučaja pretpostavljenih žrtava započet je proces sprovođenja identifikacije.
Najčešći vidovi zloupotrebe su seksualna i radna eksploatacija, prinuda na prosjačenje i prinudna udaja. Žrtve trgovine ljudima su uglavnom žene, devojčice i devojke. Uzrast žrtva varira, ali zabrinjava zastupljenost dece.
– Svesni činjenice da od ukupnog broja žrtava znatan procenat čine deca, mi smo jedan deo preventivnog programa usmerili ka edukaciji učenika osnovnih i srednjih škola. Intenzivno pripremamo novi ciklus tribina „Stop trgovini ljudima“ kojima upravo učenike u 2018. godini želimo da naučimo da je trgovina decom jedna od opasnosti sa kojom se mogu susresti i da treba da budu spremna da zatraže pomoć odraslih kad god im se učini da sa njihovim vršnjacima ili njima samima dešavaju stvari koje ih povrđuju, poručio je Igor Jurić, osnivač Fondacije Tijana Jurić pojašnjavajući jedan od načina kojim će se fondacija suočiti sa ovim oblikom savremenog ropstva.
Obeležavanje Međunarodnog dana borbe za ukidanje ropstva prilika je i da se javnosti skrene pažnja da nije uvek lako izbeći zamke, naročito zbog činjenice da se žrtva trgovine ljudima najčešće ne postaje za jedan dan.
Eksploataciji prethodi period namamljivanja žrtve, odnosno vrbovanje, faza u kojoj trgovci ljudima koriste različite načine da manipulišu osobom koja je u teškom položaju, uspostave kontrolu nad njom i uvuku je u eksploataciju.
Na često postavljano pitanje „ko su žrtve trgovine ljudima“, odgovor da su to najčešće osobe sa nižim obrazovanjem i one koje potiču iz siromašnijih slojeva, mora se tumačiti samo u kontekstu podataka o otkrivenim žrtvama trgovine ljudima. Nijedna društvena grupa nije pošteđena mogućnosti da njeni pripadnici postanu žrtve trgovine ljudima, samo što se one za sada teško prepoznaju i identifikuju.
Fondacija Tijana Jurić podseća da žrtva trgovine ljudima u nekoj fazi svog života može postati bilo koja osoba bez obzira na pol, uzrast, obrazovanje i materijalnu situaciju.
Važan faktor zaštite jeste visoka svest zajednice i pojedinaca o trgovini ljudima i rizicima koji mogu neku osobu ili grupu osoba učiniti podložnim trgovini ljudima. Preventivne aktivnosti i što češće informisanje, predstavljaju jedan od načina borbe protiv ovog velikog društvenog problema.